Od 10 rješenja koje ponudi Design Thinking, 8 se uspješno implementira

Sense Consultingtravanj 11, 2017.

Intervju: Vedran Antoljak & Nikola Žinić

Naš je zadatak promovirati studije slučajeva na kojima je Design Thinking pomogao tvrtkama te ukazivati na efekte ove metodologije kroz praktičnu primjenu.

Bruketa&Žinić OM su u partnerstvu sa Sense Consultingom odlučili svoje znanje i iskustvo prenositi drugima kroz radionice čiji je cilj pomoći drugim tvrtkama riješiti poslovne izazove koristeći Design Thinking, u svijetu već prihvaćenu metodu poticanja inovacija. U razgovoru za Poslovni dnevnik Nikola Žinić i Vedran Antoljak objašnjavaju kako Design thinking koristi poslovnoj zajednici, u čemu i kako može pomoći te navode uspješne primjere primjene.

Koliko Design Thinking pomaže u poslovanju i snalaženju s poslovnim izazovima?
Antoljak: Design Thinking metodologija proces je pronalaženja inovativnih rješenja za poslovne izazove koji u praksi dokazuje svoje prednosti kod najuspješnijih korporacija, tvrtki i organizacija. Taj pristup koristi skup alata koji nam pomažu u pronalaženju rješenja za složene poslovne izazove, pritom se oslanjajući na različitosti sudionika tog procesa. Tamo gdje tradicionalni poslovni alati ne mogu dovoljno dobro obuhvatiti suvremeno društvo, gospodarsku stvarnost te ubrzan razvoj i sve veću primjenu tehnologije – pokazuje odlične rezultate.
Žinić: Metoda sama po sebi ne garantira instant rezultate jer je ključ u otvorenosti sudionika, da se”razgolite i suoče s problemom, da ga rasture na dijelove i ponovno sastave. Tijekom procesa, kroz analizu, nerijetko čujete što možda i ne želite čuti.

Kojoj branši najviše koristi? 
Antoljak: Design Thinking je univerzalna metodologija koju primjenjuju velike tvrtke poput Applea, Googlea i Ubera, ali i vodeće banke svijeta poput Bank of America i Deutsche bank, proizvođači i prerađivači željni bolje inovativnosti poput General Electrica ili Siemensa, napredne obrazovne institucije kao što su Stanford i Harvard, zatim javne uprave i lokalne samouprave poput Velike Britanije i grada Londona, te srednje i manje tvrtke poput Sense Consultinga, agencije Bruketa&Žinić OM ili tvrtke ShutEm. Bez obzira radi li se o izazovima sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kreativnih industrija ili pak tradicionalnim granama gospodarstva poput proizvodnje ili prerade, Design Thinking predstavlja jedno od najefikasnijih pristupa za pronalaženje rješenja za kompleksne poslovne izazove današnjice.
Žinić: Mi smo u agenciji Design Thinking koristili za rješavanje komunikacijskih izazova i iskustvo je odlično jer te ponuđeni alati i cjelokupna filozofija na jednostavan način tjeraju da razmišljaš i iz sebe izvučeš maksimum. Design Thinking zapravo spaja različite branše, odnosno ljude različitih vještina koje možda nikada ne biste spojili, i upravo njihovo zajedničko iskustvo dovodi do zanimljivih rješenja. Voditelji HR odjela možda mogu gledati na to kao na sredstvo team buildinga, ali metoda zapravo rješava vrlo konkretne stvari i iz nje proizlaze ozbiljni rezultati.

Što je ključno u toj inovativnoj metodi? Čime se ona ističe?
Žinić: Iako se ne radi o novoj i revolucionarnoj metodi, ona je inovativna u tome što inzistira na uključenju osoba različitih vještina i znanja. Tako su, pored ljudi koji su duboko involvirani u problem kojim se bavimo, prisutni primjerice i tehničari, developeri, prodavači i drugi, ovisno o kontekstu. I to je ono što me osobno najviše intrigira kod Design Thinkinga jer se dobivaju različita mišljenja. Nekad je to otegotna okolnost jer nemaju svi siskustva u takvom načinu rada, pa imaju određene zadrške, boje se izreći svoje stvarno mišljenje, strah ih je što će drugi misliti, međutim Design Thinking ima alate kojima se sudionici oslobode. Zapravo sve ovisi o mentorima.
Antoljak: Design Thinking metodologija iterativan je proces koji se služi nizom suvremenih alata primjenjivih na većinu poslovnih izazova, primjerice u inovacijama, marketingu, poslovnom modeliranju, razvoju novih proizvoda i usluga ili poslovne strategije…. Za razliku od drugih postojećih metodologija i alata koji polaze od tržišta, tehnologije ili neke druge perspektive, Design Thinking se temelji na perspektivi korisnika kao čovjeka sa svim svojim osobinama. Tako se na samome početku procesa izuzetno velika pažnja pridaje čim boljem shvaćanju, proživljavanju i na kraju razumijevanju stvarnih potrebna korisnika i njegovih osjećaja unutar danog izazova. Stoga je Design Thinking iterativan, a ne linearan proces poput velike većine drugih metodologija. Riječ je o metodologiji koja brže od mnogih drugih dovodi do konkretnih rješenja.

Imate li neke svjetske i domaće primjere koji su dokaz kako je Design Thinking pomaže u razvijanju inovacija, boljim rezultatima i sl?
Antoljak: Postoji na tisuće primjera uspješnog korištenja Design Thinkinga. Primejrice način na koji rezervirate smještaj diljem svijeta putem aplikacije Airbnb proizašao je iz primjene Design Thinkinga. Jednako kao i način na koji eBay, obrađuje podatke o vašim aktivnostima na toj stranici i temeljem toga individualizirano predlaže stvari za vašu daljnju kupnju. Jedinstvena metodologija EU Fond vodič Zagrebačke banke, vodeće banke u Hrvatskoj za EU fondove, kojom se analiziraju potrebe klijenata i spaja ih se s natječajima za EU fondove i nacionalne potpore – izrađena je primjenom Design Thinkinga. Ima još tisuće uspješnih primjera koje bi mogao navoditi, ali ću zaključiti ovo pitanje podatkom iz prakse koji govori da se od 10 rješenja koja se pronađu primjenom Design Thinkinga, njih 8 uspješno implementira.

Kako je došlo do vaše suradnje?
Antoljak: Sense Consulting prati razvoj Design Thinkinga od njegovih samih početaka, te smo ga u našem poslovanju u posljednje četiri godine primijenili na odabranim projektima, što se pokazalo izuzetno uspješnim. S druge strane, pratili smo poremećaje i trendove na svjetskoj konzultantskoj sceni koji idu u smjeru sve većeg fokusa na potrebe poslovnih korisnika na razini pojedinca i njegova razumijevanja, primjeni dizajna u mnogim segmentima menadžment konzaltinga, te spajanju donedavno nespojivih znanja i vještina poput dizajna, digitalizacije i strateškog menadžmenta. Svjesni tih zbivanja certificirali smo se na prestižnim Design Thinking školama, te pristupili najboljoj kreativnoj grupaciji u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe – Bruketa & Žinić OM – i predložili im da zajedno razvijamo tržište Design Thinkinga u ovome dijelu svijeta, s fokusom na praktičnu primjenu ove metodologije kod uspješnih većih i srednjih organizacija. Tako je nastao Design Thinking Hrvatska koji uspješno napreduje. Zajedno smo dogovorili uloge i odgovornosti, proveli niz otvorenih i zatvorenih Design Thinking radionica, edukativnih kolegija, te nekoliko korporacijskih projekata.
Žinić: Kao kreativni direktor agencije za tržišne komunikacije mentorirao sam velik broj kreativnih timova i projekata, pri čemu smo razvili i vlastitu metodologiju. Design Thinkingu me privukla osobna želja za savladavanjem novih metoda i nakon prvog sudjelovanja u jednom takvom procesu osjetio sam potrebu da i sam budem Design Thinking mentor.  U tome sam se pronašao jer volim procese dolaska do kreativnih ideja, a Design Thinking mi se posebno sviđa jer je temeljit. Kao mentor zadaća mi je izvlačiti iz ljudi najviše što se može, motivirati ih i navigirati na putu do inovacije, što je vrlo uzbudljivo. Posao je sličan onome što svakodnevno radim u agenciji, ali je izazov u tome što radim s ljudima koji nemaju iskustva u takvim procesima, a time je i zanimljivije jer dobijemo drugačiji pogled na problem pa taj spoj zna biti nevjerojatan.

Sad već nekoliko mjeseci imate aktivan taj program. Kakav je interes pokazala poslovna zajednica?
Žinić: Reakcije su odlične. Osobno sam u početku bio skeptičan, no već sam nakon prvog pokušaja bio ugodno iznenađen jer smo iz procesa izašli s genijalnim rješenjem, a posebno me oduševilo to što je metoda iz sudionika izvukla maksimum. Faza Ideacije ima pet alata pomoću kojih se dolazi do ideja. Nakon trećeg sam mislio kako nema šanse da dođem do neke nove ideje, nakon četvrtog sam ih imao još 20, a na zadnjem sam alatu došao do onih najboljih, uz sveukupno najmanje 50 ideja za rješenje problema. Iznenadila me moć tih alata.
Antoljak: Interes javnosti i poslovne zajednice u Hrvatskoj jako je velik. Većina uspješnih korporacija u Hrvatskoj čula je za Design Thinking. Međutim, mali broj njih stvarno razumije mogućnosti koje ova metodologija pruža, pa tako velika većina menadžera poistovjećuje Design Thinking s ljudskim w, te vrlo često prijedlozi završavaju na stolu voditelja ljudskih resursa koji Design Thinking vide kao odličnu vježbu za team building. Iako tim putem dolazi do bitnog osvještavanja i izazivanja wow-efekta kod zaposlenika, visoki menadžment rijetko sudjeluje u takvim vježbama pa potencijali primjene Design Thinkinga zasada ostaju izvan dosega ključnih donositelja odluka. Toga smo svjesni i stoga je naš zadatak u sljedećem razdoblju promovirati studije slučajeva na kojima je Design Thinking pomogao tvrtkama, te kontinuirano ukazivati na efekte ove metodologije kroz praktičnu primjenu u konkretnim projektima korporacija i organizacija.