Digitalnom transformacijom javnog sektora do veće konkurentnosti

Vedran Antoljak, vodeći partnersvibanj 4, 2018.

Državne i sektorske politike, propisi i gospodarski razvoj predstavljaju ključnu ulogu u oblikovanju gospodarstva digitalnog doba. Tako Kina koja ima najveću populacijom korisnika interneta na svijetu od 721 milijun, kontinuirano brzo i učinkovito prilagođava tome svoj regulatorni okvir. Indija s 462 milijuna korisnika interneta, predstavlja digitalno gospodarstvo s vjerojatno najvećim potencijalom koji nastoji iskoristiti za jačanje vlastite gospodarske konkurentnosti, a još uvijek najrazvijenije gospodarstvo svijeta – SAD – u suradnji s vodećim korporacijama stalno unaprjeđuje administrativna procedure i propise. Nažalost, Europska unija se najsporije prilagođava digitalnom dobu i ne iskorištava dovoljno tržište od 412 milijuna korisnika interneta. Iako se nalazi u procesu stvaranja „digitalnog jedinstvenog tržišta”, strategija gospodarskog razvoja Europske unije temelji se na digitalizaciji, te razvoju i primjeni novih poslovnih modela u poslovanju. Europska unija trenutno je u razdoblju akcijskog plana EU za e-Upravu (2016.-2018.) koji između ostalog želi ugraditi načela „samo jednom“ (građani i poduzeća javljaju se javnoj upravi samo jednom), uključivost i dostupnost, prekograničnost, interoperabilnost, te pouzdanost i sigurnost. Stoga sve više projekata sufinanciranih iz sredstava EU imaju snažnu komponentu digitalizacije kako bi se potaknula digitalna transformacija gospodarstva i gospodarska prilagodba digitalnom dobu.

Sporo, sporije i najsporije

Iako digitalna transformacija javne uprave još uvijek u Hrvatskoj na prvi pogled izgleda kao znanstvena fantastika, dublji pogled u postojeće projekte javne uprave u raznim područjima pokazuje da se u velikoj većini tih projekata nalaze dijelovi koji se odnose na izradu i primjenu digitalnih alata u poslovanju. Međutim, tromost modernizacije regulatornog okvira i prakse javne uprave dovodi do sporijeg transformacije gospodarstva u digitalno i neiskorištenog punog investicijskog potencijala. Sve je to razlog zašto se na svjetskim i europskim ljestvicama Hrvatska nalazi u društvu slabo konkurentnih država. Najnovije izvješće o digitalnom napretku EU pozicionira Hrvatsku na 24. mjesto kada je u pitanju DESI indeks (Digital Economy and Society Index). Hrvatska zaostaje u gotovo svim aspektima indeksa, integraciji digitalnih tehnologija, digitalizaciji javnih servisa, povezanost, izuzev korištenja interneta. U kategoriji „Digital Public Services dimension“ na samom smo začelje tj. 26. mjestu.

Digitalna transformacija javnog sektora

Prema nekim izračunima digitalna transformacija mogla bi donijeti do trilijun dolara rasterećenja na globalnoj razini i to samo u dijelu javne uprave. Time bi na dobitku bilo cijelo društvo – javna uprava, gospodarstvo i građani. Svjesne toga, brojne vlade odavno su ušle u svijet transformacijskih reformi. Brojke kažu da više od 130 zemalja ima online usluge određenih dijelova javnog sektora. 74 posto IT kompanija zemalja koje su nas prestigle danas govore o boljem korisničkom iskustvu, 50 posto primjećuje učinkovitiji servis, a 39 posto bolju agilnost. Velika Britanija jedna je od predvodnica transformacije. Postojanje središnjeg informacijskog čvorišta sa uslugama svih ministarstva jedan je od glavnih usluga. Estonija nudi svojim stanovnicima mogućnost glasanja, plaćanja poreza i pristup za čak 160 javnih servisa. Doku u Izraelu investicije u istraživanje i razvoj iznose više od jedne četvrtine hrvatskog BDP-a, Hrvatsko izdvajanje od 0,85 posto BDP-a daleko je ispod današnjih potreba. Stoga je indikativna studija procjene učinka digitalnog poslovanja za period 2018.-2020. pokazuje da bi BDP po stanovniku narastao za 1.150 eura kada bi digitalizacija Hrvatske godišnje rasla po stopi od 10 posto. Učinak toga bilo bi otvaranje 20.000 novih radnih mjesta, što je dovoljan razlog da se ubrzamo.

Gdje početi?

Digitalna transformacija je u osnovi transformacija modela poslovanja primjenom digitalnih tehnologija. Na jednak način kao što pomaže korporacijama, digitalna transformacija daje potencijal za razvoj i povećanje performansi javnog sektora. Iako mnoge organizacije misle da primjenom  softvera bez prilagodbe poslovnog modela postaju digitalno transformirane, oni to nisu. Naime, digitalnoj transformaciji organizacija javne uprave treba pristupiti sustavno. Prvo započeti postupak analizom digitalnih kapaciteta javne uprave tj. njenih ključnih institucija. Potom, temeljem dobivenih rezultata primarno se fokusirati na poslovni model i sustav, dok primjena tehnologije dolazi na samom kraju transformacije. Hrvatska javna uprava je svjesna nužnosti prilagodbe digitalnom dobu, a svakako ohrabruju odluke Vlade o uslugama kao što su eKatalog, ePlanovi, ISPU lokator, eDozvola i eNekretnine. U svakom slučaju, Vlada odmah mora započeti digitalnu transformaciju javne uprave kako bi se mogla nositi s eksponencijalnim promjenama u gospodarstvu i društvu.