Design Thinking: tajni umak uspješne Digitalne transformacije

Vedran Antoljak, vodeći partner

Procjenjuje se da 84% svih digitalnih transformacija ne završe uspješno. To se događa iz mnogo razloga, a jedan od ključnih je organizacijski otpor promjenama tj. izazovi prilagodbe načina razmišljanja zaposlenika potrebnog za poslovanje u digitalnom dobu. Primjena Design Thinkinga pokazuje se kao najbolji izbor kod prilagodbe organizacije na nove poslovne modele i primjenu digitalnih alata. Njime osiguravamo bolju uspješnost digitalne transformacije poslovanja prilagođene čovjeku i njegovim potrebama. Stoga Design Thinking ubrzano postaje neizbježno pomagalo za digitalnu transformaciju organizacija širom Hrvatske, Europe i svijeta.

Izazovi digitalne transformacije

Disruptivne tehnologije, promijene ponašanja kupaca, te mijenjanje gospodarskih i političkih prilika dovele su do složenih izazova koji zahtijevaju inovativne pristupe koji do danas nisu bili uobičajeni u poslovanju. U namjeri da brže identificiraju nove poslovne prilike i bolje implementiraju digitalnu transformaciju poslovanja, mnoge organizacije svjesne su da u današnjem dinamičnom poslovnom svijetu više nije dostatno primijeniti tradicionalno razmišljanje u pronalaženju rješenja za poslovne izazove. Donedavno je analitičko razmišljanje bio osnovni temelj u pristupu rješavanju izazova koji su se pojavljivali u poslovanju. Ti su izazovi bili predvidljivi, linearni i dobro definirani, te su već postojali tijekom nekog vremenskog razdoblja. S druge strane, današnji digitalni svijet se brzo mijenja, te je prepun složenosti koje su nepredvidive, nelinearne, kaotične, i pojavljuju se brzo. To zahtijeva znatno drugačiji pristup tim novim izazovima, te suvremene metode i alate koji do sada nisu bili nužni u poslovanju.

Priprema zaposlenika pa onda tehnologija

Osim što se oslanja na veću primjenu suvremenih tehnologija u poslovanju, digitalna transformacija poslovanja temelji se na promijeni načina razmišljanja, kulture i mentalnog sklopa organizacije. Neki vjeruju da će promjenu mentalnog sklopa organizacije postići automatski kroz implementaciju novog IT rješenja, te da u tom procesu zaposlenici neće imati drugog izbora nego se prilagoditi tehnologiji. Međutim, upravo to je jedan od razloga zašto četiri od pet digitalnih transformacija poslovanja ne uspiju. Iskustvo pokazuje da samo otprilike 15% zaposlenika traže stalnu promjenu i lako se prilagođavaju, dok ostalih 85% uglavnom imaju različite razine otpora prema promjenama. Oni promjenu povezuju sa neizvjesnošću, propitivanje njihove individualne uloge u organizaciji ili pak u promijeni vide izravnu opasnosti za gubitak svog radnog mjesta. Stoga je za uspješnost digitalne transformacije iznimno važno pronaći način kako pripremiti zaposlenike za postupak transformacije i prilagodbu na promjene koje ona donosi. Nerijetko se na početku digitalne transformacije preskoči vrlo bitna analiza digitalne spremnosti organizacije koja je potrebna za bolju razumijevanje zaposlenika i njihove kapacitete za transformaciju. Jer često se ignorira činjenica da se ljudski um i ponašanje, a posljedično i korporativna kultura organizacije, ne može brzo prilagoditi planiranim promjenama, novoj organizaciji i procesima inovativnih poslovnih modela. Za to Design Thinking nudi kreativnije alate, metode i drugačiji pristup koji se u praksi zadnjih nekoliko godina pokazao efikasnim za pronalaženje rješenja za složene poslovne izazove.

Design Thinking mijenja mentalni sklop

Stoga se Design Thinking sve više koristi u poslovanju te se pojavljuje kao glavni sastojak uspješnih digitalnih transformacija poslovanja. Mnoge vodeće organizacije u Hrvatskoj, Europi i svijetu u raznim industrijama i sektorima uspješno primjenjuju Design Thinking ne samo kao pristup pri izradi novih proizvoda ili usluga, strategije i inovacije – već kao ključnu polugu za uspješniju digitalnu transformaciju poslovanja. Danas, suvremeni tržišni lideri koriste Design Thinking kako bi istražili kako klijenti i zaposlenici komuniciraju s organizacijom, što su njihove potrebe, motivacije i želje. Otkrivajući ono što ljudi zapravo rade, a ne ono što kažu, organizacije mogu bolje razumjeti vlastite potrebe te ih uskladiti s potrebama digitalnog doba. Proces Design Thinkinga pomaže zaposlenicima identificirati stvarne izazove digitalne transformacije za koje možda nisu znali, te ih usmjeriti prema inovativnim digitalnim i ne-digitalnim rješenjima koja tradicionalni analitičkim pristupom nisu mogli niti zamisliti. Nastavno tome, svaka digitalna transformacija poslovanja zahtjeva suradnju različiti dijelova organizacije kako bi se razvija jaka suradnja i tako identificirali ključni izazovi transformacije te razvila rješenja za njih.

Na kraju, uspješna digitalna transformacija poslovanja – uz primjenu Design Thinkinga i/li nekog drugog alata i pristupa – biti će uspješna samo kada je organizacija dobro pripremljena, koristi adekvatne alate i pristupe, te osigura podršku zaposlenika kroz stvaranje vještina i znanja potrebnih za digitalno doba. Design Thinking nudi najbolje alate za digitalnu transformaciju i adekvatnu promjenu korporativne kulture.